Opasni pesticidi
Do 2030. uporaba sintetičkih pesticida postupno će se smanjiti za 80 % u poljoprivredi EU. Do 2035. poljoprivredna proizvodnja će se odvijati bez upotrebe pesticida. Staništa će se obnoviti, a poljoprivredne površine će postati temelj obnove biološke raznolikosti.
Pesticidi
Pesticidi su kemijske tvari koje utječu na gotovo sav život na Zemlji I osmišljeni su za uništavanje štetočina. Oni uključuju širok raspon spojeva uključujući herbicide (napravljene za uništavanje nepoželjni biljaka), insecticide ( nepoželjni kukaca), fungicide ( nepoželjnih gljivica), rodenticide(nepoželjnih glodavaca, moluskicide ( nepoželjnih mekušaca) i nematicide (nepoželjnih parazitskih oblića, ali također uključuju regulatore rasta biljaka, defolijante i sredstva za sušenje. Uglavnom se koriste u uzgoju poljoprivrednih kultura, ali se koriste iu našim mjestima, gradovima, domovima i vrtovima.
Pesticidi i ljudsko zdravlje
Pesticidi ne štete samo štetočinama već imaju veliki utjecaj na neciljane organizme, uključujući ljude. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da preko 350 000 ljudi svake godine umre od akutnog trovanja pesticidima. Štoviše, ova brojka ne uključuje smrt od raka ili drugih kroničnih bolesti uzrokovanih izloženošću pesticidima. Osim toga, WHO procjenjuje da dugotrajna izloženost može svake godine rezultirati s više od 750 000 ljudi koji pate od specifičnih kroničnih oštećenja i raka. Ovaj broj se odnosi samo na zemlje u razvoju. Dodatno, Centar za prevenciju samoubojstava pesticidima (CPSP) navodi da je 15-20% svih samoubojstava namjerno trovanje pesticidima.
Postoji mnogo načina izlaganja pesticidima. Nalaze se u zraku koji udišemo, vodi koju pijemo i hrani koju konzumiramo. Također možemo doći u kontakt s njima ako smo blizu područja gdje se koriste. Stanovnici ruralnih područja mogu patiti od posljedica raspršivanja pesticida, a ljudi u malim i velikim gradovima mogu biti izloženi kao rezultat raspršivanja na javnim mjestima i područjima kao što su ulice, pločnici i parkovi. Farmeri i njihove obitelji su najčešće izloženi. Poznato je da su na učinke pesticida najosjetljivija djeca, trudnice, starije i bolesne osobe.
Aktivni i inertni sastojci
Suvremeni pesticidni proizvodi sastoje se od aktivnih i inertnih sastojaka. Aktivni sastojak je kemikalija namijenjena ubijanju ciljanog štetnika. Međutim, inertni sastojci često čine najveći dio proizvoda i uključuju emulgatore, otapala, nosače, aerosolne propelante, mirise i boje. Poznato je da ne postoji zahtjev za proizvođače pesticida da otkriju popis inertnih sastojaka u svojim proizvodima.
Akutno trovanje
Kada govorimo o akutnom trovanju podrazumijevamo štetne i smrtonosne učinke nakon jednokratnog gutanja, udisanja ili dodira s kožom. Znakovi su vidljivi ubrzo nakon izlaganja ili se mogu pojaviti unutar 48 sati. Znakovi akutno trovanja:
- iritacija dišnog trakta, grlobolja i/ili kašalj
- alergijska senzibilizacija
- iritacija očiju i kože
- mučnina, povraćanje, proljev
- glavobolja, gubitak svijesti
- ekstremna slabost, napadaji i/ili smrt
Kronično ili dugotrajno trovanje
Pesticidi mogu uzrokovati štetne učinke tijekom duljeg razdoblja, obično nakon ponovljene ili kontinuirane izloženosti niskim razinama. Niske doze ne uzrokuju uvijek trenutne učinke, ali s vremenom mogu uzrokovati vrlo teške bolesti. Dugotrajna izloženost pesticidima povezana je s razvojem Parkinsonove bolesti; astmom; depresijom i anksioznosti; poremećajima pažnje i hiperaktivnosti ;nastankom raka, uključujući leukemiju i ne-Hodgkinov limfom.
Povijest pesticida ukratko
Pesticidi se koriste stoljećima. U stvari, prva zabilježena uporaba pesticida bila je oko 2500 pr. Kr., gdje je sumpor korišten kao insekticid u drevnoj Mezopotamiji. Do 15. stoljeća arsen, živa i olovo bili su glavni kemijski elementi u upotrebi. Proizvodnja sintetičkih pesticida postala je raširena 1940-ih, a insekticid DDT postao je najpoznatiji. Prvi su ga koristili saveznici u Drugom svjetskom ratu za kontrolu tifusa i malarije, a javnosti je postao dostupan 1945. Kasnije, 1970-ih, na tržište je došao najrašireniji herbicid na svijetu, glifosat. Proizveden od strane proizvođača Monsanto, aktivni je sastojak u mnogim sredstvima za uništavanje korova. Ovaj herbicid redovito koriste poljoprivrednici i dostupan je široj javnosti u poljoprivrednim apotekama. Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća mnogi su uklonjeni s tržišta. Unatoč tvrdnjama da je čarobno rješenje za poljoprivrednike, bez ikakvih nuspojava, svaki pesticid se na kraju pokaže štetnim za naše zdravlje ili okoliš te se naknadno zabranjuje ili zamjenjuje drugim.
Posljedice pesticida
Pesticidi u našoj hrani
Poznato je da primjena pesticida na usjeve rezultira različitim razinama ostataka u ili na našoj hrani.
Primjena pesticida (insekticida, herbicida, fungicida itd.) ne događa se samo dok usjev raste, već se primjenjuje i kao zaštita sjemena ili nakon žetve kao pomoć pri transportu, skladištenju ili poboljšanju izgleda.
Ostaci otkriveni na određenoj hrani ovisit će o tome koji su pesticidi korišteni i koliko su postojani (koliko im je vremena potrebno da se razgrade). Prehrambeni artikli mogu sadržavati ostatke samo jednog pesticida, dok će se u ostalima moći otkriti ostatke više različitih pesticida.
Zbog prirode mnogih novih oblika pesticida, ostaci su sadržani u cijelom proizvodu, a ne samo na površini. Kao rezultat toga, guljenje ili pranje voća i povrća prije jela često nije dovoljno da spriječi opasnost od unošenja pesticida.
Utjcaj pesticida na okoliš
Iako je svaki pesticid namijenjen ubijanju određene štetočine, vrlo veliki broj pesticida dospijeva i zadržava u okolišu. Pesticidi onečišćuju zrak, tlo i vodu kada istječu s polja, izlaze iz spremnika, ne odlažu se pravilno, a posebno kada se prskaju iz zraka.
Voda
Pesticide nalazimo u kiši, podzemnim vodama, potocima, rijekama, jezerima i oceanima. Postoje četiri glavna načina na koje pesticidi mogu dospjeti u vodu:
- može se prenijeti izvan područja na kojem je korišten
- može se ispirati kroz tlo
- može se prenositi nakon istjecanja
- kao posljedica prolijevanja
Studije u brojnim dijelovima svijeta pokazuju da koncentracije pesticida premašuju one dopuštene za pitku vodu u uzorcima riječnih i podzemnih voda.
Tlo
Pesticidi značajno smanjuju biološku raznolikost i kvalitetu tla.
Korištenje pesticida smanjuje opću bioraznolikost u tlu. Kvaliteta tla je bolja bez ikakvi dodatnih kemikalija i to omogućuje veće zadržavanje vode, potrebne za rast biljaka.
Bilje
Pesticidi koji se mogu naći u tlu sprečavaju fiksiranje dušika, koji je neophodan za rast I razvoj mnogih biljakaka. To može dovesti do velikog pada prinosa usjeva. Primjena pesticida na usjeve koji cvjetaju ubija pčele prilikom oprašivanja.
Životinje
Životinje se mogu otrovati ostacima pesticida koji ostaju na hrani nakon prskanja. Primjena pesticida u nekom području može eliminirati izvore hrane koji su potrebni određenim vrstama životinja, uzrokujući preseljenje životinja, promjenu prehrane ili gladovanje. Opasnost od trovanja pesticidima postoji I u hranidbenom lancu; na primjer, ptice mogu nastradati kada pojedu kukce, ličinke kukaca, mekušce koji su konzumirali pesticide.
Zaštita planeta – pesticidi se nakupljaju u tkivima ptica što dovodi do smrti
Ptice
Postoje vrlo jasni dokazi da uporaba pesticida šteti pticama. Knjiga “Tiho proljeće” znanstvenice Rachel Carson govori o gubitku velikog broja ptica zbog nakupljanja pesticida u njihovim tkivima. Neki pesticidi dolaze u obliku granula koje ptice mou zamijeniti sa ranom. Nekoliko granula pesticida dovoljno je da ubije manju pticu. Herbicidi također mogu ugroziti populacije ptica I to uništavanjem njihovog staništa.
Vodeni organizmi
Voda zagađena pesticidima može ubiti ribe i druge vodene organizme. Primjena herbicida u vodama može uzrokovati nestajanje biljaka, smanjujući kisik u void neopodan za život riba. Ponavljano izlaganje nekim pesticidima može uzrokovati fiziološke i promjene u ponašanju riba , napuštanja gnijezda, smanjene otpornosti na bolesti i manje mogućnosti izbjegavanja predatora.
Pčele i ostali oprašivači
Prije nekoliko godina, prve alarmantne naznake pomora pčela dospjele su na brojne naslovnice novena u svijetu. Tako su SAD-u zabilježena masovna uginuća medonosnih pčela, s naznakom da svake godine nestane 30% pčelinjih zajednica. Neuobičajeno veliki gubici zajednica (25-30%) zabilježeni su u Europi, Japanu, Kini i Egiptu.
Osim toga, mnoge izvorne vrste divljih pčelinjih vrsta poput bumbara i pčela listorezaca, trpe ozbiljne gubitke populacije diljem svijeta, a nekim vrstama prijeti izumiranje. Uroženi su i drugi oprašivači, poput leptira i moljaca.
Smatra se da iza ovih dramatičnih ubitaka stoji nekoliko čimbenika: promjene u poljoprivrednim praksama i korištenju zemljišta, koje utječu na izvore hrane pčela i stanište za gniježđenje; povećane razine parazita i bolesti; te izloženost pesticidima i drugim otrovima.