Mali farmeri
Djeca koja uče u prirodi znaju više, više razumiju, osjećaju se bolje, ponašaju se bolje, surađuju i izvrsnog su zdravija. Dobrobiti posjeta seoskim gospodarstvima su mnogo više od vremena koje provode na farmama – ona svoje nove vještine i iskustva nose kući, u školu. Roditelji, i učitelji vide pozitivan i dugotrajan učinak na njihovo ponašanje, učenje i samopoštovanje.
Jačanje samopouzdanosti
Vrijeme provedeno na selu može smanjiti stres i omogućiti djeci da se oslobode izazova u ponašanju. Kroz svrhovite poljoprivredne zadatke razvijaju nove vještine, uče se nositi s opasnostima, prevladavaju strahove, postaju sve neovisniji i grade duboki osjećaj povjerenja u svoje sposobnosti. Zbog toga njihovo samopouzdanje i samopoštovanje cvjeta i njihova sreća raste.
Nova iskustva
Djeca uživaju u potpuno drugačijem životnom iskustvu na farmama. Živahni seoski život daje urbanoj djeci priliku uživati u mnogim novim osjetilnim iskustvima. Prizori, zvukovi i mirisi farme su za nih novi izazovi, kao i sloboda istraživanja.
Stanovnici farme
Govedo
Govedo ( krava) je najčešća domaća životinja na svijetu, koja se uzgaja radi mlijeka i mesa. U nekim zemljama – na primjer, Indiji – krave su svete.
Zanimljivost: Danas na svijetu postoji više od milijardu krava!
Koza
Koza je bila jedna od prvih životinja koju su ljudi pripitomili, a koristila se za mlijeko, dlaku, meso i kožu diljem svijeta još od neolitika. Danas postoji više od 300 različitih pasmina koza i mnogi ljudi diljem svijeta još uvijek ovise o njima za život.
Svinja
Mnogi ljudi misle da su svinje prljave, ali poznato je da su one vrlo čiste životinje. Svinje imaju naviku prljanja u jednom području obično daleko od mjesta za spavanje i jelo. Valjaju se u blatu kako bi se ohladile i spriječile opekline od sunca.
Svinje su jedna od prvih pripitomljenih životinja. Danas se uzgajaju zbog mesa. Neke manje pasmine svinja, poput vijetnamske trbušaste svinje, postale su i popularni kućni ljubimci.
Svinje su vrlo pametne, druželjubive životinje koje se lakše dresiraju od pasa ili mačaka. Svinje su svejedi, što znači da jedu i biljke i meso.
U divljini svinje jedu lišće, travu, korijenje, voće i cvijeće. Za svoj život trebaju mnogo vode, jer više od polovine njihove tjelesne težine čini voda.
Mlade svinje nazivamo prasadi. Krmača (majka) obično okoti leglo od 8 – 12 prasadi odjednom. Svinje, divlje ili domaće, mogu se naći na svim kontinentima osim na Antarktici.
Zanimljivost: Postoji mnogo različitih vrsta svinja, uključujući bradatu svinju, bradavičastu svinju i trbušastu svinju! Najranije slike ljudi u lovu na divlje svinje datiraju iz gornjeg paleolitika (starije kameno doba). Kina ima najveću svjetsku populaciju domaćih svinja. Svinjska dlaka naziva se čekinja i koristi se za izradu kistova. Svinje imaju četiri prsta na svakoj nozi, ali najveći dio težine nose samo dva pa zato izgledaju kao da hodaju na vrhovima prstiju. Svinje se smatraju jednim od najinteligentnijih životinja na svijetu pa su tako i istrenirane da igraju video igrice!