Liječenje šumama
Zvučalo je više kao šala nego kao znanstvena studija kada je šačica japanskih istraživača otkrila nešto posebno, klinički oporavak nakon provedenog vremena u prirodi.
Tiha atmosfera, prekrasan krajolik
Inspirirani su bili novom preporukom Agencije za šume Japana, koja je početkom 1980- ih počela savjetovati ljudima da šetaju šumom radi boljeg zdravlja. Fenomen je prozvan šumskim kupanjem ili sinrin-yoku. Od tada se nižu brojni dokazi o mjerljivim i korisnim promjenama u tijelu. U jednoj ranoj studiji, Yoshifumi Miyazaki, stručnjak za šumsku terapiju i istraživač na Sveučilištu Chiba u Japanu, otkrio je da su ljudi koji su proveli 40 minuta hodajući šumom cedra imali niže razine kortizola (hormon stresa), u usporedbi s onima koji su isto vrijeme proveli hodajući u laboratoriju.
Drugi istraživač, dr. Qing Li, profesor na Medicinskom fakultetu Nippon u Tokiju, otkrio je da drveće i biljke ispuštaju aromatične spojeve zvane fitoncidi koji, kada se udahnu, mogu potaknuti zdrave biološke promjene na način sličan aromaterapiji.. Li je u svojim studijama pokazao da ljudi, kada hodaju kroz šume ili u njima prespavaju , često pokazuju promjene u krvi koje su povezane sa zaštitom od raka, boljom imunosti i nižim krvnim tlakom.
Tiha atmosfera, prekrasan krajolik, ugodni mirisi i svjež, čist zrak u šumama doprinose učincima poput sniženog krvno tlaka.
Iznenađujuće dobrobiti šetnje u prirodi
Provođenje vremena vani dobro je za srce, pokazuju istraživanja, a budući da liječenje visokog krvnog tlaka košta SAD približno 48,6 milijardi dolara godišnje i pogađa jednog od tri stanovnika posjećivanje zelenih površina može biti jednostavan i pristupačan način rješavanje ovo značajnog zdravstveno problema.
“Kada bi svi odvojili vrijeme za boravak u prirodi, uštede na troškovima zdravstvene zaštite mogle bi biti nevjerojatne”, kaže autorica studije Danielle Shanahan, istraživačica na Sveučilištu Queensland u Australiji.
“Priroda je nezahtjevna”, kaže Shanahan. “Promatranje lišća na drveću zahtijeva pažnju bez napora, za razliku od stalnih e-mailova na poslu ili kućnih poslova.”
Prirodni miris drveća također može igrati ulogu, jer su neke studije pokazale da fitoncidi snižavaju krvni tlak prigušujući tjelesnu reakciju na borbu ili bijeg, koja predstavlja stres za tijelo. Svakodnevna interakcija s prirodom je izuzetno korisna. Studija provedena u 44 grada pokazala je da su urbana područja s više parkova postigla višu ocjenu u mjerilu dobrobiti zajednice. To je vjerojatno zato što parkovi daju ljudima priliku da se druže i budu aktivni sa svojim susjedima, što sigurno pomaže zdravlju.
Ponovno se povežite s prirodom
Studija iz travnja 2016. objavljena u časopisu Environmental Health Perspectives izvijestila je da su žene koje žive u područjima s puno vegetacije imale 12% manji rizik od smrti od svih uzroka u usporedbi s ljudima na mjestima s manje zelenila. Istraživanje sa Medicinskog fakulteta Nippon pokazuje da ljudi, kada hodaju kroz šumu, udišu fitoncide koji povećavaju t-killer (NK) stanice – vrstu bijelih krvnihStudija iz travnja 2016. objavljena u časopisu Environmental Health Perspectives izvijestila je da su žene koje žive u područjima s puno vegetacije imale 12% manji rizik od smrti od svih uzroka u usporedbi s ljudima na mjestima s manje zelenila. Istraživanje sa Medicinskog fakulteta Nippon pokazuje da ljudi, kada hodaju kroz šumu, udišu fitoncide koji povećavaju t-killer (NK) stanice – vrstu bijelih krvnih stanica koje podržavaju imunološki sustav i povezane su s manjim rizikom od raka.
Nije iznenađujuće da stanovnici urbanih sredina imaju mnogo veću vjerojatnost da će se boriti s anksioznosti i poremećajima raspoloženja nego ljudi koji žive u ruralnim područjima. Točan mehanizam kako priroda pomaže kod poremećaja raspoloženja nije poznat, ali istraživači se slažu da u najmanju ruku vrijeme u prirodi poboljšava raspoloženje. “Kad ste nakratko izloženi prirodi, raspoloženje ljudi raste”, kažu Ming Kuo, stručnjak za okoliš i ponašanje sa Sveučilišta Illinois u Urbana- Champaignu. Druga je mogućnost da i zrak u blizini tekućice, šumi i planini sadrži visoke razine negativnih iona za koje se smatra da potencijalno smanjuju simptome depresije, prema studiji objavljenoj u časopisu Frontiers in Psychology.
