Zaštita prirode

Priroda ima ključnu ulogu u regulaciji klime, pročišćavanju zraka i vode, oprašivanju usjeva i osiguravanju hrane i skloništa za bezbrojne vrste.

Darovi prirode

Zašto treba čuvati prirodu?

Priroda nam je dala brojne darove kao što su zrak, voda, zemlja, sunčeva svjetlost, minerali, biljke i životinje. Svi ti darovi prirode čine našu zemlju posebnim mjestom vrijednim življenja. Očuvanje prirode znači očuvanje šuma sa svim svojim stanovnicima, zemljišta sa skrivenim mikrosvijetom, vodenih tijela sa pregrštom života.

Svi ti prirodni resursi čine život na Zemlji vrijednim življenja. Zaštita prirode temelji se na sljedećim načelima:

  • Svatko se mora ponašati na način koji doprinosi očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti,
    zaštiti prirodnih vrijednosti i očuvanju općekorisne uloge prirode
  • Neobnovljive prirodne resurse koristiti racionalno i one obnovljive na održivi način
  • U korištenju prirodnih resursa neophodno je planiranje i u pogledu planiranja obvezna je primjena načela zaštite prirode, mjere i uvjeti
  • Zaštita prirode pravo je i obveza svake fizičke i pravne osobe i u tu svrhu dužne su surađivati
    kako bi se izbjegle i spriječile opasne aktivnosti, otklonile posljedice oštećenja prirode i obnoviti
    prirodni uvjeti koji su postojali prije takve štete
  • Javnost ima pravo na slobodan pristup informacijama o stanju prirodnog okoliša, na pravovremene informacije o bilo kakvim štetama nastalih u prirodi i poduzetim mjerama za njihovo otklanjanje i sudjelovati u donošenju odluka vezanih uz prirodu.

Sjetite se posljednjeg leptira kojeg ste vidjeli kako leprša u vašem vrtu. Sada zamislite kako bi bilo da ga nikada više ne sretnete.

Leptiri u našim vrtovima

Tijekom posljednjih godina broj naših nekada uobičajenih leptira dramatično se smanjio zbog povećanog razvoja, intenziviranja poljoprivrede, gubitka staništa i klimatskih promjena. Možemo li pomoći? Naravno osiurajmo im da naši vrtovi budu za njih atraktivni dom. Leptiri, moljci i njihove gusjenice važni su u hranidbenom lancu jer su plijen mnogim vrstama ptica i šišmiša. Možda niste znali da za uzoj legla plavih sjenica je potrebno I do 10 000 gusjenica! I leptiri na našem području trebaju našu pomoć. I ovi kukci su značajni ekološki indikatori što znači da ako populacija leptira raste ili pada, možemo pretpostaviti kakvo je stanje I s ostalim okolišem. Nažalost stanje populacija leptira I moljaca je zabrinjavajuće. Brojnost mnogi vrsta pada. Dobra je vijest to što im možemo pomoći I to stvaranjem za nji bolji uvjeta u našim vrtovima. Naši vrtovi im mogu pružiti dom I odličan izvor hrane. Mnogi cvijetovi daju pelud I nektaršto će privući niz posjetitelja, ososbito leptira.

Mnogi cvjetovi iz obitelji tratinčica, npr poput suncokreta I zvjezdana, pomažu privući leptiri i pčele svojim ravnim, otvorenim laticama savršenim za slijetanje. Ostalo cvijeće iz porodice kozokrvnica ima uske cjevaste središnje dijelove cvijeta kojima isključivo mou pristupiti leptiri I moljci sa svojim duim rilom. Posebno su im atraktivne budleje koje se I zato nazivaju leptirovim drvećem. Idealan vrt za leptire uključuje široko raspon oblika cvijeća, s mnogo sezonskih trajnica. Važno je razmišljati I o gusjenicama i ako uočite rupe u listovima.

 

Ptice u našim vrtovima

U posljednjih nekoliko godina, broj naših nekoć uobičajenih ptica dramatično je opao uslijed povećanog razvoja, intenziviranja uzgoja i gubitka staništa. Na primjer, broj kućnih vrabaca smanjio se za čak 71%. I tu možemo pomoći. Šarena staništa naših vrtova pomažu pticama da se slobodno kreću I pronađu sklonište i hranu. Poticanje ptica da posjete naše vrtove je izvrstan način kako možemo pomoći!

Ugroženost oprašivača

Danas postoje vrlo jasni dokazi da oprašivači diljem naše planete nestaju. Jasno je i da za ovakav pad brojnosti i raznovrsnosti je odgovorna intenzivna poljoprivreda, neopravdana uporaba pesticida, gubitak staništa, klimatske promjene, ali i bolesti te unos invazivnih vrsta. Zbog izuzetno važne uloge nastavi li se ovakvo stanje svjedočiti ćemo nemogućnosti proizvodnje hrane. 

Prema Crvenom popisu europskih pčela iz 2014. godine, kojim se iskazuje rizik vrsta od izumiranja, 76 vrsta divljih pčela ima status ugrožene vrste, a 101 vrsta je veoma urožena.. Najdetaljnije stanje u Europi je poznato za bumbare.. U Europi je poznato 68 vrsta bumbara, od kojih je čak 23% ugroženo, dok se u 45% svakim danom bilježi pad populacije.